Poseban problem u uzgoju leske predstavljaju štetočine, jer pričinjavaju znatno veće štete nego bolesti leske.
U nastavku ćete videti najčešće štetočine leske na našem području gajenja.
Leskova strižibuba
Leskova strižibuba (Oberea linearis L.) – imago se javlja u maju, kada ženka polaže jaja u mlade letoraste. Larva buši hodnik unutar letorasta. U jesen, kreće se prema vrhu, a u proleće prema osnovi letorasta. Tokom juna, uočava se svenulo lišće, koje se kasnije suši.
Strižibuba se preventivno uništava insekticidima pre polaganja jaja, odnosno zajedno sa tretiranjima protiv stenica i leskotočca, ali je efikasnost slaba.
Efikasnije su mehaničke mere borbe, odnosno odstranjivanje napadnutih letorasta u kruni leske. Napadnute delove krune treba sečenjem odstraniti do osnove, izneti iz zasada i spaliti.
Lisne pipe
U vreme listanja leske, mogu se pojaviti veoma brojne lisne pipe, odnosno srebrnasti listojed (Phyllobius argentatus L), smeđi listojed (Phyllobius ablongusi L) i dr. Pipe grickaju lišće u vidu polukružnih otvora. Suzbijaju se u stadijumu odraslog insekta.
U kruni leske, na lišću tokom maja mogu da se pojave gusenice dudovca (Hyphantria cunea Druy). Gusenice se razvijaju u gnezdu, veoma su proždrljive i za kratko vreme mogu da načine ozbiljne štete, uništavanjem mladog lišća.
Suzbijanje se vrši mehaničkim uklanjanjem i spaljivanjem gnezda, čim se uoči njihova pojava.
Leskina grinja
Leskina grinja (Phytoptus/Eriophyes avellanae Nal.) – rasprostranjena je u Evropi, Aziji, Americi i Australiji. Simptomi grinja se uočavaju tokom jeseni i zime, kada pojedini pupoljci nabubre. Kod ovih pupoljaka nalaze se kolonije grinja.
Napadnuti pupoljci i rese u proleće se ne razvijaju. Obično se otvore u vidu ružinog cveta i suše. Događa se da se iz njih razvija deformisano lišće koje se brzo suši. Osušeno lišće opada, pa grančice ostaju ogoljene. Ukoliko je napadnuta resa, ona se deformiše u obliku šišarke i ne produkuje polen, odnosno ne cveta.
Grinje iz prezimljenih pupoljaka u proleće prelaze u nove pupoljke koji su u fazi formiranja. Migracija grinja, u našim uslovima, počinje sredinom aprila, a završava se tokom maja i početkom juna naseljavanjem pazušnih pupoljaka.
Intenzivno razmnožavanje grinja u pupoljcima počinje krajem leta, kada se i uočavaju uvećanja pupoljaka. Grinje imaju od dve do šest generacija godišnje. Češće se javljaju kada su proleća hladna i vlažna.
Hemijsko suzbijanje vrši se kada je napadnuto 10% pupoljaka. Tretiranja se sprovode u vreme kada se na letorastima formiraju od 3 do 5 novih pupoljaka, tj. u fazi migracije grinja. Tretiranja treba ponoviti nakon dve nedelje. Od akaricida efiksni su Omite, Demitan, Ortus, Abamectin.
Leskin rilaš
Leskin rilaš, leskin surlaš, leskin žižak (Balaninus nucum L.) – je štetočina rasprostranjena svuda gde se gaji leska. Pričinjava velike štete. Može da nanese štete od 25 do 70% u ukupnoj proizvodnji leske.
Ima jednu generaciju godišnje. Prezimljava u stadijumu larve u zemljištu na dubini od 10 do 20 cm. Kada su temperature vazduha više od 10 do 15S imaga postaju aktivna.
Dopunski se hrane lišćem, a posle kopulacije imago u junu buši mlade plodove i polaže jaja. U svakom plodu položi jedno jaje. Jedna ženka u sezoni ošteti od 130 do 150 plodova. Ispiljene larve se hrane jezgrom, dok plod ne opadne.
Krajem jula ili tokom avgusta larva izlazi iz ploda i zavlači se u zemljište gde prezimljava. Leskin rilaš u proleće napada cvetove i cvetne drške. Nagriza mlado lišće i tek razvijene lastare, a u vreme formiranja plodova, hrani se jezgrom. Napadnuti i oštećeni plodovi su normalne veličine, ali ranije opadaju.
Zaštita se sastoji u obradi zemljišta (kultiviranje) tokom jeseni i zime, kako bi larve bile izbačene na površinu i stradale od hladnoće. Hemijska zaštita se sprovodi insekticidima na bazi Decis 2.5 EC, Volley 20-SP, Actara 25 WG, Karate Zeon, Monometrin. Imago se nalazi na biljci leske od 4 do 6 nedelja, pa tretiranja treba ponoviti od 2 do 3 puta.
Leskina lisna vaš
Leskina lisna vaš (Mysocallis coryli Schr.) – se skoro redovno javlja u zasadima leske. Napada letoraste i plodove i izaziva iznurivanje biljaka. Razvija se na naličju lišća. Na oštećenom lišću javlja se rešetavost. U izvesnim slučajevima napada kupulu i mlade plodove. Izlučuje obilne količine medne rose. Vaš prezimljava u stadijumu jaja na grančicama leske. U vreme listanja, pile se larve koje prelaze na list. Maksimalnu brojnost dostižu u junu. Tokom leta, ova vaš migrira na sekundarne biljke, a na lesku se vraća sredinom oktobra kada polaže zimska, prezimljujuća jaja. Zaštitna prskanja se sprovode tokom zime, pre cvetanja i tokom proleća na svake dve nedelje ili po potrebi u zavisnosti od pojave lisnih vaši.
Pored lisne vaši u fazi zimskog mirovanja mogu da se nađu i kolonije štitastih vaši (Lecanium coryli L.). Rezidbom, grančice sa kolonijama štitastih vaši treba ukloniti i izneti iz zasada.
Grinje
Tokom avgusta na lišću leske mogu da se pojave grinje (Pananychus ulmi, Tetranychus spp.). Grinje se suzbijaju akaricidima (Omite 570 EC, Abamectin, Demitan 200-SC).
Štetne stenice
Plod leske napadaju i štetne stenice (Dolycoris baccarum L., Carpocoris purpuroipennis Deg., Palomena prasina L., i dr.).
Štete od napada stenica se uočavaju odmah nakon oplodnje. Oštećenja se primećuju na plodu, na mestu uboda gde ostaje beličasta tačka. Napadnuti plodovi su bez jezgre i prevremeno opadaju ili ostaju na granama do berbe. U slučaju, kada napadnuti plodovi ostanu na grani do berbe, neupotrebljivi su, jer imaju neprijatan miris.
Više o sadnji leske, tehnologiji gajenja i merama nege možete naći u knjizi LESKA, autor: Dr. Rade Miletić.
Pratite nas
Zanimljiv tekst